Kako izabrati naziv / ime domena?

http-domain

Ko god je želeo web sajt susreo se sa ovim problemom. Nekim ljudima to deluje suviše apstraktno, ali ukratko domen je internet adresa. Najpre treba razjasniti šta su to domeni najvišeg nivoa (eng. TLD – Top-Level Domain). Domeni najvišeg nivoa su domeni koji se završavaju sa .com .net .org .info i još neki manje poznati kao što su .aero (namenjen avio industriji) .biz (biznis) .travel (turistički) i uglavnom su dostupni čitavom svetu bez nekih zabrana osim nekoliko izuzetaka. Pored TLD postoje i nacionalni domeni. To znači da manje više svaka zemlja ima neke svoje zasebne domene. U republici Srbiji se koristi .rs domen (od skoro i ćirilični .срб). Ukoliko vas zanima možete pogledati kompletan spisak nacinalnih domena.
Pored ovih domena postoje i neki domeni koji se nude kao besplatni. Uglavnom su to domeni manje poznati kao npr co.nr i koji nisu baš najbolje rešenje kako za pretraživače tako i za korisnike. Ukoliko želite bilo kakav ozbiljniji sajt morate kupiti odgovarajući domen. Osim toga besplatni domeni ostavljaju lošu sliku potencijalnim klijentima od toga da niste uspešni u svom poslu, da niste pedantni kada ne obraćate pažnju na svoj domen do onih koji su veoma sumnjičavi i koji se plaše neke prevare ukoliko bi sarađivali sa vama.

http-domain

1. Koji domen izabrati ?

Ukoliko je vaša ciljna grupa svet, svakako prvi i pravi izbor je .com domen.
Ljudi i dalje ako nisu sigurni kako se nečij sajt zvao kucaju neku reč pa stavljaju .com na kraju. Definitivno .com je najtraženiji i najprodavaniji TLD. Malo dalje od .com dolaze domeni .net i .org. Mogu poslužiti kao alternativa ukoliko je .com zauzet ili uzmete .org ukoliko ste neka organizacija.Ukoliko se vaše poslovanje i ciljna grupa nalazi u određenoj zemlji onda možete uzeti neki nacionalni domen. U slučaju Srbije pravi izbor je .rs. mada nećete pogrešiti ni sa .com domenom. Ostali .rs domeni nisu puno zanimljivi i bez potrebe se može unositi zabuna kod krajnjeg korisnika. Izuzetak su edukativne ustanove kojima prilici da u nazivu domena imaju edu.rs. .RS domen je dobro rešenje i zbog neki lokalni pretraživača pod uslovom da vam je zaista ciljna grupa Srbija.
Kada ste odlučili koji domen ćete kupiti treba krenuti u potragu za samim nazivom.

2. Koji naziv za domen izabrati?

Za razliku od mozganja koji tip domena uzeti ovde je situacija lakša. Uglavnom se svodi na dve opcije. Prva je da uzmete naziv vaše firme, a druga je ukoliko želite da plasirate određenu robu ili uslugu da odaberete naziv domena po toj robi/usluzi. Time možete dobiti nešto više sa seo aspekta, pogotovo na samom početku vašeg web sajta.

3. Domen sa ili bez crtice?

Ovo ume da bude velika dilema ukoliko se naziv željenog odmena sastoji vise od jedne reči. Sa aspekta vizuelnog doživljaja domeni sa crticom se bolje i brže citaju. Npr patike-za-trcanje.com je lakše pročitati nego patikezatrcanje.com. Ukoliko nekom diktirate npr preko telefona korisniku će biti lakše da pribeleži patikezatrcanje.com od istog takvog sa crticama. Sa seo aspekta skoro i da nema nikakve razlike, tako da ostaje na vama izbor. Generalno neka mala prednost je u korist domena bez crtica. Kupovinom domena imate mogućnost kreiranja vlastiti email adresa i zbog toga je možda bolje imati domen bez crtica jer svaka dodatna crtica je novi karakter koji može i da zbuni korisnika pogotovo (pored već čuvenog majmunčeta @) i da iyayove gre[ku di\im kucanjem. Domen sačinjen od više reči ipak nije dobro i zbog dužine i zbog toga što naziv treba da bude naziv a ne sadržaj sajta. Stoga, svedite domen na max 3 reči, a crtice sami odlučite.

4. Dužina domena

Dužina domena je isto bitna stavka. Iako po RFC dokumentima dužina domena je ograničena na max 63 karaktera, imajte meru, i nemojte biti usamljenik sa tako dugačkim nazivom domena. Mogu se koristiti i brojevi od 0-9, (mada mogu i ostali jer su kombinacija tih brojeva), ali njih korisite pametno. Izbegavajte ih osim u slučaju ako je vaš brend sačinjen od tih brojeva, ili ako želite da istaknete da radite 24h pa stavite broj 24 u samom nazivu domena, mada zaista nije potrebno. Manji domeni pored što su lepši lakše se pamte. Vizuelno može lepše ida izgleda na npr budićim vizit kartama pogotovo ako na istoj ubacujete i ostale podatke kao što su email adresa i slično. Ukoliko bi domen sam po sebi bio dugaćak, pa jos kreirate email adresa sa ime.prezime@vašdugačakdomen.nešto to može biti komplikovan zadatak nekom klijentu koji to prekucava. Osim toga, svako dodatno slovo povećava mogućnost za grešku kada se prekucava, stoga imajte u vidu da domen treba da bude što se kaže kratak i jasan.

5. Gde kupiti domen?

U zavisnosti za koji domen ste se odlučili kupovinu možete obaviti na više načina. Ukoliko ste se odlučili za nacionalni domen, isti možete kupiti kod ovlašćenog registra nacinalnog domena. Spiak možete pronaći ovde, spisak ovlašćenih registra nacinalnog domena.
Ukoliko se odlučite za neki internacionalni domen, taj domen verovatno možete kupiti i kod domaćih ovlašćenih registra, ali isti možete kupiti i negde u inostranstvu putem interneta. Kako domen nije nikakva roba, nemate nikakve putne troškove i carine, pa ukoliko imate neku karticu za internet plaćanje možete probati i kod nekog stranog registra. Cene zaista umeju da variraju, zato se slobodno bacite u potragu. Reda veličine, cene su oko 10-ak dolara ili eura za godinu zakupa, pa tražite ponude. Mnogi registri daju akcije i promo kodove stoga zaista možete na svašta da naiđete. Osim toga, pre same uplate ipak proverite tog registra, jer su neki ljudi imali loša iskustva, naročito ako su kupovali domene kod domaćih „kompanija“ koje su radile i postojale svega godinu dana. Isto tako obratite pažnju jer mnogi nude i dodatne usluge poput hostinga, kredita za raznorazne promocije i slično tako da možete nepažnjom znatno da uveličate cenu. Od podataka koje unosite prilikom same kupovine vodite računa o vašoj email adresi. Nije bitna konkretno koju stavite, ali je bitno da u nju imate poverenja i da ce taj mail još dugo postojati. Nekada iz doba dailup-a bila su loša iskustva staviti email koji dobijete od provajdera koji vas je uslovljavao da jedino možete mailove da koristite kada koristite njihovu mrežu ili koji vam je gasio email posle recimo pola godine nekorišćenja njihovog interneta. Taj mail osim kontakta sa podrškom, može poslužiti i kao kontakt određene osobe koja je možda zainteresovana za kupovinu vašeg domena ukoliko želite da ga prodate. Istina, ovo nije čest slučaj osim ako niste na vreme kupili neki dobar domen.

You May Also Like

About the Author: ing. Predrag Mačeta

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *